Centralna banka Crne Gore je u 2001. godini počela obavljati supervizorsku funkciju imenovanjem Savjeta Centralne banke u aprilu mjesecu, i pristupila reformi bankarskog sistema. Reforma bankarskog sistema je sprovedena kroz različite aktivnosti:

• promjenu institucionalnih okvira

• kontrolu bankarskog sektora;

• usklađivanje bankarskog poslovanja sa novim institucionalnim okvirom i licenciranje;

• sprovođenje mjera prema nesolidnim bankama;

• razvijanje komunikacije sa bankarskim sektorom;

• implementaciju međunarodnih računovodstvenih i revizorskih standarda

• organizacione i personalne promjene unutar Centralne banke

  Promjena institucionalnog okvira 

Centralna banka Crne Gore je regulator bankarskog tržišta i u dijelu bankarskog poslovanja  inicijator za donošenje niza zakona koji regulišu bankarsko poslovanje u Crnoj Gori , na bazi opšte prihvaćenih međunarodnih standarda, a u cilju uspostavljanja zdravog bankarskog sistema i finansijske stabilnosti na makro nivou.  

Od početka ostvarivanja reforme CBCG je:

·        pripremila dvadesetak odluka i drugih podzakonskih akata koji bliže regulišu oblast bankarskog poslovanja i kontrole banaka;

·        pripremila četiri zakonska teksta od kojih su dva usvojena u cilju jačanja stabilnosti finansijskog sistema;

·        pripremila ili je u fazi pripreme uputstava za kontrolu banaka ili drugih finansijskih institucija, za vođenje privremene uprave i stečaja i likvidacije banaka.

  Kontrola bankarskog sektora 

Za superviziju je neophodno prikupljanje i analiza informacija. Centralna banka vrši permanentnu kontrolu banke praćenjem izvještaja, informacija i drugih podataka koje banka dostavlja u skladu sa posebnim propisom Centralne banke, kao i drugih informacija i podataka koje banka dostavlja na zahtjev Centralne banke – posredna – off-site kontrola. To uključuje osnovne finansijske izvještaje banaka kao i preglede koji sadrže više detalja o izloženosti različitim vrstama rizika i drugim različitim finansijskim aspektima banke uključujući rezerve i vanbilansne aktivnosti. Kroz nadzor na osnovu izvještaja često se mogu identifikovati potencijalni problemi, čime se obezbjeđuje rano otkrivanje i hitna korektivna akcija prije nego što problemi postanu ozbiljniji. U 2001. godini off-site kontrola je uradila 30 off-site analiza o poslovanju banaka shodno izvještajima dostavljenim od strane banaka.

Neposredna – on-site kontrola vrši kontrolu neposrednim pregledom poslovnih knjiga i druge dokumentacije u banci i može biti redovna i vanredna. Redovna kontrola banke je sveobuhvatna i obavlja se, po pravilu, jednom godišnje. Vanrednom kontrolom, na osnovu prethodno izvršene analize obuhvataju se pojedini elementi poslovanja banaka.

U obavljanju on-site kontrola CBCG je do sada izvršila 22 potpune kontrola banaka  i 8 ciljnih kontrola.

Usklađivanje bankarskog poslovanja sa novim institucionalnim okvirom i licenciranje

Na osnovu nalaza on-site i off-site kontrola, dokumentacije koje su banke podnosile o svom poslovanju, prezentacije revizorskih izvještaja, sastanaka sa rukovodstvom banaka, Centralna banka Crne Gore je bankama koje su ispunile zakonske uslove i propisane standarde izdala odobrenje za dalji rad. To su: Podgorička banka a.d. Podgorica, Hipotekarna banka a.d. Podgorica, Euromarket banka a.d. Podgorica, Crnogorska komercijalna banka ad Podgorica, Ekos banka a.d. Podgorica. Nikšićka banka a.d. Nikšić,  Pljevaljska banka a.d. Pljevlja i po uspješno izvršenoj reorganizaciji u cilju dalje privatizacije Montenegrobanka a.d. Podgorica.

 U 2002. godini Centralna banka Crne Gore je licencirala dvije nove banke: Atlasmont banku a d Podgorica i Opportunity bank a d Podgorica.

  Sprovođenje mjera prema nesolidnim bankama  

Centralna banka Crne Gore ima na raspolaganju adekvatne supervizorske mjere za pravovremene korektivne akcije za banke koje imaju status nesolidnih banaka. Banke koje su klasifikovane u kategoriju banaka koje treba posebno pratiti ili banaka u krizi smatraju se nesolidnim bankama. To su banke: 1) čiji je zbirni CAMELS rejting-3 i ispod njega, 2) čiji je rizični kapital ispod predviđenog nivoa kapitala, 3) za koju se utvrdi da je postupila suprotno propisima ili da se upustila u nesigurne i nesolidne poslove, koji podrazumijevaju takve aktivnosti banke koje, ukoliko se nastave bez adekvatne kontrole i ograničenja, mogu ugroziti njen bonitet, 4) koje je Centralna banka upozorila zbog finansijskih aktivnosti koje predstavljaju materijalni rizik za uspješno poslovanje banke.

Prema nesolidnoj banci Centralna banka će zavisno od ozbiljnosti finansijskog stanja te banke izreći odgovarajuće mjere u cilju njenog ozdravljenja. Neuspjeh u postizanju sporazuma sa upravom banke primorava supervizorske vlasti za korektivnu akciju u smislu ograničenja trenutne aktivnosti banke, izdavanja odobrenja za nove aktivnosti ili sticanja, uvođenja privremene uprave u banci. Jednom kada se akcija preduzme ili kada se korektivne mjere preduzmu Centralna banka permanentno nadzire pomenute aktivnosti. Kada preduzete mjere ne daju očekivane rezultate Centralna banka oduzima dozvolu za rad i preduzima odgovarajuće mjere da bi zaštitila ukupnu stabilnost bankarskog sistema.

Centralna banka Crne Gore je 9.4.2001. godine uvela privremenu upravu u Montenegrobanci ad Podgorica. U analizama poslovanja banaka u Crnoj Gori i pokazateljima nijesu uzeti u obzir podaci o poslovanju Montenegrobanke ad Podgorica u posmatranom periodu. Naime, u decembru 2000. godine sprovedena je kontrola Montenegrobanke ad Podgorica sa podacima na 30.9.2000. godine. Kontrolom je konstatovano nezadovoljavajuće stanje banke po svim segmentima poslovanja. Ovo je uticalo na uvođenje privremene uprave u Montenegrobanci ad Podgorica u aprilu 2001. godine kao mjera za ozdravljenje banke, jer nije bilo uslova za izdavanje dozvole za rad banci. Takođe su preduzete naredbe i druge rehabilitacione mjere u skladu sa Zakonom.

Tokom privremene uprave pripremljeno je nekoliko studija koje su rezultirale izradom Plana reorganizacije banke koji je, uz prethodnu inicijativu Vlade Crne Gore, usvojen u decembru 2001. Predviđeno je da se Plan realizuje u 4 faze.

Plan reorganizacije Montenegrobanke a.d. Podgorica  je najvećim dijelom ostvaren za vrijeme privremene uprave (godina dana). Montenegrobanka je, po isteku privremene uprave predata na upravljanje vlasnicima, koji su imenovali međunarodno povjereništva radi vođenja banke do njene privatizacije. Međunarodno povjereništvo pripremilo je Plan privatizacije koji predviđa prodaju putem tendera do kraja 2002. godine.

Prema svim bankama u postupku usklađivanja poslovanja sa zakonskim propisima i novim standardima su permanentno preduzimane adekvatne mjere preko utvrđivanja stanja, signaliziranja pravaca u postupku usaglašavanja kao i praćenja tog procesa.

Stečaj i likvidacija

Kao rezultat kontrole kojom je ustanovljeno da poslovanje, organizacija i akta Banke za razvoj Crne Gore a.d. Podgorica nijesu usklađeni sa Zakonom o bankama, Centralna banka Crne Gore je 7. 2. 2002. godine, otvorila postupak likvidacije nad ovom bankom.

Takođe, Centralna banka Crne Gore je otvorila postupak stečaja nad Jugobankom a.d. Podgorica, dana 15. 4. 2002. godine, nakon što privremena uprava (uvedena 7. 2. 2002. godine) nije dala očekivane  rezultate.

Razvijanje komunikacije sa bankarskim sektorom

U cilju kvalitetnog izvršavanja i unapređenja kontrolne funkcije, Centralna banka kontaktira sa rukovodstvom banke, komitetom za nadzor, internim revizorom i nezavisnim spoljnim revizorom kojeg je banka imenovala i sarađuje sa Udruženjem banaka i drugim domaćim i stranim institucijama vezanim za finansijsko tržište. U postupku usklađivanja poslovanja, organizacije i akata sa menadžmentom i upravnim odborom banaka održano je blizu četrdeset sastanaka. Komunikacija sa bankama je najznačajniji kvalitet dobila uspostavljanjem novog sistema izvještavanja Centralne banke od strane banaka i organizovanjem seminara za uposlene u bankama radi lakše primjene nove normative. U pravcu daljeg razvoja sistema izvještavanja od strane banaka  CBCG  je razvila softver koji je podijeljen bankama radi buduće elektronske dostave podataka propisanih Odlukom o izvještavanju koja je, po donošenju izmjena i dopuna Zakona o bankama, dodatno unaprijeđena i izvještajne forme dopunjene ne samo za potrebe ostvarivanja kontrolne funkcije CBCG, već i za potrebe ostvarivanja njene funkcije makroekonomskih istraživanja i izvještavanja.

 Implementacija međunarodnih računovodstvenih i revizorskih standarda

Sa praktičnom primjenom međunarodnih bankarskih standarda, Centralna banka je počela 30. 6. 2001. godine. Od tada se prave off-site izvještaji na osnovu dokumentacije koje banke dostavljaju Centralnoj banci.

U domenu implementacije međunarodnih računovodstvenih standarda Savjet Centralne banke Crne Gore na sjednici održanoj 27. 12. 2001. godine donio je Odluku o kontnom okviru za banke prema kojem će banke iskazivati stanje i promjene imovine, kapitala i obaveza, rashode i prihode i utvrđivati rezultate poslovanja.

Organizacione i personalne promjene unutar Centralne banke 

Svoje aktivnosti u 2001. godini Sektor kontrole banaka je otpočeo sa svega nekoliko uposlenih bez odgovarajuće informatičke podrške što je zahtijevalo njegovo organizaciono uobličavanje, kadrovsko i komunikaciono upotpunjavanje u skladu sa novonastalim potrebama. U Sektoru kontrole bankarskog poslovanja zaposleno je 25 radnika. U cilju poboljšanja funkcionisanja rada u Sektoru, u 2001. godini primljeno je11 radnika a  u 2002.godini primljeno je još 6 novih radnika. Rad u Sektoru je organizovan u 6 odjeljenja kojima koordinira direktor Sektora za poslove kontrole. U 2001. godini organizovano je 8, a u 2002. godini 10 stručnih seminara za zaposlene u Sektoru. Za budući period  predviđeno je permanentno stručno usavršavanje i edukacija zaposlenih. Značajnu podršku stručnom usavršavanju zaposlenih pružaju konsultanti USAID-a kroz zajednički rad i organizovanje seminara. 

Kao rezultat prethodno navedenih aktivnosti, stanje i stabilnost bankarskog sektora značajno su unaprijeđeni i pokazuju dalji pozitivan trend. Od posebnog je zanačaja, u pogledu promjena stanja i stabilnosti bankarskog sektora, sljedeće:

·        dokapitalizacija koja prelazi iznos od 15 mil. eura;

·        povećanje učešća privatnog sektora i ulaganja investitora iz inostranstva u ukupnom bankarskom sektoru;

·        eliminisanje rizika nesolidnih bankarskih institucija;

·        reorganizacija najveće banke u Crnoj Gori i proces njenog privatizovanja;

·        povećanja kreditnih linija iz inostranih izvora a pogotovo od strane reputabilnih međunarodnih finansijskih institucija;

·        dostizanje visokog stepena solventnosti ukupnog bankarskog sektora (koeficijenat solventnosti preko 50%)

·        rast ukupnog nivoa depozita u bankarskim kanalima;

·        rast profitabilnosti ukupnog sektora uz rast rezervi za pokriće potencijalnih gubitaka;

·        rast kredita uz njihovo diverzifikovanje i ukupno širenje spektra bankarskog poslovanja a pogotovo prema stanovništvu i privatnom sektoru;

·        ustanovljavanje i dalje razvijanje mehanizama ocjene, praćenja i eliminisanja rizika u bankarskom poslovanju;

·        ustanovljavanje i razvoj interne kontrole i revizije unutar bankarskog sektora;

·        eliminisanje visoke povezanosti interesa i velike izloženosti riziku u poslovanju banaka;

     Dalji planovi

U strateškom smislu dalji planovi u reformi bankarstva posebno se odnose na:

• donošenje zakona koji će regulisati servisiranje stare devizne štednje i obaveza prema inostranim povjeriocima iz predsankcionog perioda i omogućiti izmještanje ovih stavki iz bilansa 6 banaka čime bi se povećala atraktivnost za dalja ulaganja u bankarski sektor;
• donošenje zakona o zaštiti depozita i njegova implementacija kroz formiranje odgovarajućeg fonda za zaštitu depozita;
• dalje unapređenje banakarske supervizije( razvoj offsite analiza, sprovođenje mjere prema nesolidnim bankama, uvođenje kontrole na konsolidovanoj osnovi, unapređenje implementacije IAS itd);
• preuzimanje ingerencija nad svim oblicima bankarskog poslovanja koji nijesu bili u nadležnosti CBCG;
• doregulacija bankarskog poslovanja;
• uspostavljanje regulative i institucionalnih mehanizama radi sprečavanja i borbe protiv neregularnih oblika finansijskih transakcija;
• privatizacija bankarskog sektora;
• razvoj prekogranične saradnje u obavljanju bankarske supervizije;