Dame i gospodo,

-         Prije svega želim da Vam se zahvalim što ste se odazvali našem pozivu za današnju konferenciju.

-         Obzirom da je kraj godine, vrijeme kada se sumiraju rezultati, ovu godinu možemo ocijeniti kao izuzetno uspješnu kada su u pitanju dešavanja u bankarskom sektoru i rad Centralne banke Crne Gore.

-         Možemo slobodno reći da smo ostvarili gotovo sve ono što nam je prije skoro šest godina stavljeno u zadatak donošenjem Zakona o Centralnoj banci Crne Gore i Zakona o bankama.

-         Situacija u bankarskom sektoru i ostvarene reforme demantovale su sve skeptike i kritičare.

-         To su ocjene reputabilnih međunarodnih institucija, a za ovu priliku podsjetio bih na neke od njih:

a)     Imali ste ovih dana priliku da čujete da je EBRD u Transition reportu ocijenio da je Crna Gora napredak u tranziciji u prošloj godini ostvarila najviše zahvaljujući napretku u bankarskom sektoru, ističući posebno bankarsku kontrolu i uspostavljanje šeme zaštite depozita.

b)     Najnovija studija Evropske komisije pod naslovom «Zapadni Balkan u tranziciji» objavljena ovih dana ističe da su najvažniji faktori ekonomskog rasta u Crnoj Gori bankarski sektor i turizam.

c)     Misija MMF-a je ove godine potvrdila da je monetarna statistika u skladu sa njihovim standardima. Ovo je urađeno polazeći od nule prije nekoliko godina.

Šta je to što treba istaći na kraju godine kada govorimo o bankarskom sektoru i našem radu.

-         Praktično je završen proces privatizacije bankarskog sektora ali uz ulazak na tržište stranih banaka visoke reputacije.

-         Sredinom godine novčana masa i aktiva banaka prešle su milijardu eura.

-         Već dvije godine imamo trocifren rast štednje uz izuzetno visoke stope rasta depozita i kredita.

-         Istovremeno, što je vrlo važno, izuzetno ekspanzivan kreditni rast nije bio praćen derogiranjem aktive odnosno rastom nekvalitetnih zajmova (čak smo imali blagi pad).

-         Paralelno sa ekspanzivnim kreditnim rastom imali smo rast kapitala i rezervi što govori o sigurnosti i stabilnosti bankarskog sistema.

-         Nastavlja se trend pada prosječnih kamatnih stopa i one su sada ispod 10% na nivou prosjeka regiona.

-         Za ovu priliku bih htio da istaknem jedno ostvarenje koje nam je posebno značajno. Prije pet godina nijesmo mogli da platimo najobičniji nalog prema inostranstvu već su to za nas radile poslovne banke. Sada Centralna banka Crne Gore ima tehnologiju i ljude za najasofisticiranije bankarske poslove kao što je trgovina hartijama od vrijednosti na međunarodnom tržištu. 

Koji su izazovi u domenu našeg rada? 

Najprije želim da kažem da nivo zaduženosti stanovništva u odnosu na štednju i stepen monetizacije društvenog proizvoda govore da postoji značajan prostor za dalji rast bankarske industrije. 

Pet su najkrupnijih: 

1. Da nastojimo da održimo sa ovakvom kontrolom kvaliteta kredita.
2. Usklađivanje sa nojnovijim direktivama EU nakon donošenja novog zakona o bankama.
3. Da udovoljimo naraslim potrebama kroz unapređenje ograničenih ljudskih resursa.
4. Da realizujemo mehanizme upravljanja likvidnošću na nivou države u cilju prevencije negativnih posledica evenualnih šokova.
5. Posljednji ali i najvažniji, primjena najbolje međunarodne prakse i jačanje nezavisnosti Centralne banke Crne Gore kroz donošenje novog zakona radi pripreme za ulazak u EMS.

Izazovi za ekonomsku politiku 

Iako su perfomanse privrede bile izuzetne mjereno rastom GDP direktnih investicija nekih sektora privrede (turizam građevinarstvo, saobraćaj) ipak su reforme tekle nešto sporije zbog krupnih političkih događaja – referendum i parlamentarni izazovi. 

Najkrupniji izazovi: 

1. Kako podići efikasnost sudskog sistema u cilju bolje zaštite povjerioca
2. Kako riješiti deficite energetskog i platnog bilansa na dugi rok
3. kako kroz bolje urbano i prostorno planiranje izbjeći zamku da se prostor, kao najveći crnogorski resurs, ne devastira i pogrešno koristi
4. Povećanje fleksibilnosti tržišta rada.
5. Stvaranje efikasnije i jeftinije administracije u procesu stupanja u EU
6. Ubrzanje destruktuiranja i privatizacije velikih preduzeća
7. Unapređenje efikasnosti javnog sektora privrede kroz unapređenje korporativnog upravljanja u njima i druge mehanizme
8. Diversifikacija privredne strukture i povećanje konkurentnosti
9. Smanjenje učešća javnog duga u GDP u skladu sa dogovorenom politikom fiskalnog sidra

Na kraju Vama i vašim porodicama želim dobro zdravlje i ličnu sreću, a medijskim kućama iz kojih dolazite uspjeh u poslovanju i da nastave sa prepoznatljivim trendom objektivnog i profesionalnog izvještavanja o događajima u Crnoj Gori.