Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.
     Kursna lista
Referentni devizni kurs eura na dan:
28.07.2014.
Vrijednost jednog eura izražena
u drugoj valuti
   Napomena:
   Kursevi iz ove liste primjenjuju se
   od 00:00 sati 29.07.2014. godine.
    Download
    Arhiva kursne liste
    Kursna lista - kalendar
Get Adobe Flash player

Saopštenja 2009 - Jun

24.06.2009. godine - Saopštenje sa sjednice Savjeta CBCG održane 23. juna 2009. godine

22.06.2009. godine - CBCG ublažila restriktivne mjere

22.06.2009. godine - Promocija knjige dr Franja Štiblara

19.06.2009. godine - Samit guvernera u Bečićima

18.06.2009. godine - NAJAVA: Samit guvernera u Bečićima

12.06.2009. godine - Crna Gora domaćin sastanka Konstituence MMF-a i Svjetske banke


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 24.06.2009. godine

Saopštenje sa sjednice Savjeta CBCG održane 23. juna 2009. godine

Savjet CBCG je usvojio Izvještaj o kretanju cijena za I kvartal 2009. godine. U Izvještaju je konstatovano da je stopa inflacije u opadanju  i da se može očekivati da će ove godine biti niža u odnosu na prethodnu godinu. Godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošakih cijena u maju (maj 2009/ maj 2008. godine) je iznosila 4,8%. Anketa o inflacionim očekivanjima, CBCG, je takođe pokazala da su inflaciona očekivanja u opadanju. Oživljavanje aktivnosti na globalnom nivou u drugoj polovini godine može uticati na rast cijena nafte, hrane i industrijskih proizvoda, što bi moglo imati negativan uticaj na kretanje inflacije. Ipak, procjena CBCG je da će u 2009. godini inflacija biti u rasponu od 3% do 6% (3,0% optimistička procjena, 4,5% realna procjena i 6% pesimistička procjena), što predstavlja opadanje stope inflacije u odnosu na prethodnu godinu.

Savjet CBCG je usvojio i Izvještaj Glavnog ekonomiste za I kvartal 2009. godine. U izvještaju se konstatuje da su se posljedice Globalne finansijske krize u velikoj mjeri osjetile u I kvartalu. U padu je nivo industrijske proizvodnje, saobraćaj, šumarstvo i građevinarstvo. U padu su i svi vidovi saobraćaja, a rast je registrovan u oblasti poljoprivredne proizvodnje. Prvi put poslije više godina pojavio se i budžetski deficit. Ipak, u drugoj polovini godine može se očekivati određeno poboljšanje stanja kao rezultat dokapitalizacije EPCG, tekuće dokapitalizacije bankarskog sistema, kreditnih linija međunarodnih finansijskih institucija koje su u završnoj fazi odobravanja, kao i eventulanog započinjanja gradnje auto-puta. Turistička sezona će biti faktor od kritičnog značaja i od njene uspješnosti može u velikoj mjeri zavisiti kretanje čitavog niza drugih djelatnosti. Deficit tekućeg računa platnog bilansa je u opadanju (za 40% niži u odnosu na I kvartal prethodne godine), a priliv stranih direktnih investicija je i dalje visok. Crna Gora je i dalje u kategoriji nisko zaduženih zemalja, što je vrlo značajno jer će Crnoj Gori u narednom periodu biti neophodna eksterna finansijska podrška. 


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 22.06.2009. godine

CBCG ublažila restriktivne mjere

Sagledavajući stanje i perspektive u sistemu, a u cilju predupređivanja mogućih negativnih kretanja, i kao što je ranije u više navrata najavljivano, Savjet Centralne banke je na današnjoj Sjednici, predsjedavao guverner Ljubiša Krgović, usvojio niz propisa i odluka. 

Kako bi se u kraćem vremenskom intervalu, odnosno najviše do kraja godine, zaustavio ili ublažio pad kvaliteta aktive, izazvan prije svega kretanjima u realnom sektoru, Savjet je izmijenio niz propisa koji se tiču tretmana kašnjenja u klasifikaciji aktive, u smislu ujednačavanja sa minimalnim standardima, ispod kojih se dalje ne može ići. Izmjena Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom kao i Odluke o adekvatnosti kapitala, nije alternativa neophodnoj daljoj dokapitalizaciji banaka, za koju se dobija nešto više vremena.

Savjet je ocijenio, da bi kroz eventualne garancije države, bilo moguće  uticati na dalji pad kvaliteta aktive, ukoliko se nastave negativni trendovi u realnom sektoru. U cilju pospješivanja kreditne aktivnosti i stimulisanja banaka da aktivnije rade na privlačenju novih, i povratku ranije povučenih depozita, Savjet je značajno izmijenio svoju politiku obavezne rezerve. Banke su oslobođene izdvajanja obevezne rezerve na sve nove depozite, u odnosu na zadnji obračunski period. Smanjena je dosadašnja stopa obavezne rezerve sa 11% na  10 %, čime će se likvidnost banaka, popraviti za preko 15 miliona eura. Snižena je kamatna stopa na korišćenje obavezne rezerve, sa dosadašnjih 4% na kamatnu stopu ECB-a, za glavne operacije refinansiranja, uvećanu za 0,5% godišnje. Zatezna kamata na nevraćenu obaveznu rezervu, smanjena je sa 9% na 7%, što je približno jednako zateznoj kamatnoj stopi regulisanoj zakonom koji je ranije predlozen Vladi,  i koji je usklađen sa direktivama EU.

Sagledavajući likvidnost budžeta, a u vezi sa prijedlogom Ministarstva finanasija, Savjet je izmjenom Odluke o obaveznoj rezervi, omogućio da banke mogu držati u blagajničkim zapisima, 25% obavezne rezerve, umjesto dosadašnjih 20%, čime se polovina mogućeg korišćenja obevezne rezerve, stavlja u funkciju obezbjeđenja bolje likvidnosti budžeta.

U istom cilju, prilikom usvajanja završnog računa CBCG, za prošlu godinu, Savjet je od 7,8  miliona eura viška prihoda, opredijelio 5 miliona za uplatu budžetu, a preostalih 2,8 miliona eura za rezerve CBCG, prije svega za pokriće eventualnih gubitaka, koji  mogu nastati zbog pada prihoda uslovljenih smanjenjem nivoa obavezne rezerve, kao i pada prihoda iz domaćeg platnog prometa, te i zbog konzervativnije politike investiranja deviznih rezervi u inostranstvu.

Savjet Centralne banke je razmatrao i inicijalni prijedlog novog Zakona o zaštiti depozita, i odlučio da prijedlog uputi Udruženju banaka na razmatranje, radi eventualnih novih sugestija. Savjet je usvojio i podzakonski akt kojim se omogućava evidentiranje crngorskog  privatnog duga u inostranstvu, u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o tekućim i kapitalnim transakcijama, a radi boljeg sagladavanja makroekonomske situacije u zemlji.


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 22.06.2009. godine

Promocija knjige dr Franja Štiblara
“Uticaj globalne krize na Crnu Goru i zapadni Balkan”

Centralna banka Crne Gore organizuje promociju knjige dr Franja Štiblara, ’’Uticaj globalne krize na Crnu Goru i zapadni Balkan’’, u utorak 23. juna, u prostorijama Centralne banke, sa početkom u 10 sati.

Globalna finansijska kriza postavila je izazove i ekonomskoj teoriji i ekonomskoj politici, i uticala na preispitivanje preovlađujućih obrazaca ekonomske politike, kako u razvijenim zemljama, tako i u privredama u tranziciji. Desilo se ono što je prije samo nekoliko godina djelovalo nezamislivo – slom tržišta kapitala, masovna bankrotstva najvećih banaka i drugih finansijskih institucija, koje su u prethodnom periodu bile nosioci globalnog finansijskog sistema, kao i posrtanje nekih od najvećih globalnih kompanija. Knjiga dr Štiblara otvara pitanje da li je u pitanju recesija ili depresija. Posljedica krize do sada niko nije pošteđen, ni razvijene zemlje, ni privrede u tranziciji, niti zemlje u razvoju. Ona je pogodila sve proizvodne i uslužne sektore, većim ili manjim intenzitetom. Neoliberalni pristup privređivanja, pokazao se kao kobni uzrok dubine krize. Zato ga nikako ne treba slijediti, već izabrati put koji je otporniji na krize… Ovo su samo neke od ideja i razmišljanja koja se mogu pročitati u knjizi, koju Vam predstavlja Centralna banka.

Nakon promocije knjige, biće upriličen koktel i potpisivanje knjige autora.

Biografija autora: dr Franjo Štiblar je član Savjeta Centralne banke Crne Gore i redovni profesor na Pravnom fakultetu u Ljubljani. Diplomirao je na Pravnom i Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, magistrirao na Institutu ekonomskih nauka u Beogradu i doktorirao iz ekonomije u SAD, na Univerzitetu Pensilvanija u Filadelfiji, kod dobitnika Nobelove nagrade L.R. Kleina. Publicirao je više knjiga Ekonomija (2002, sa A. Bajtom), Statistika (2002, sa A. Bajtom), The Balkan Conflict and Its Solutions (2007), Zavarovalništvo Slovenije v 21. stoletju (2008, sa F. Šramelom), Svetovna kriza in Slovenci (2008) i mnogobrojne naučne članke u domaćim i međunarodnim revijama. Makroekonomija i Balkan decenijama zaokupljaju njegov istraživački interes. 


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 19.06.2009. godine

Samit guvernera u Bečićima

Samit guvernera i vodećih bankara iz regiona, pod nazivom Mjere protiv globalne krize u finansijskom sektoru, prvi toga tipa u regionu, održava se sjutra u Bečićima, sa početkom u 9.30 sati, u konferencijskoj sali Hotela Splendid.

Samit je posvećen uticaju globalne finansijske krize na zemlje regiona, a govoriće se i o mogućim novim mjerama za ublažavanje posljedica krize. Cilj Samita je razvoj regionalnog dijaloga i unaprjeđenje saradnje, ne samo između centralnih banaka, već i svih finansijskih institucija iz regiona.

Domaćin Samita je guverner Centralne banke Crne Gore Ljubiša Krgović, dok je organizator skupa, Ekonomist Media Group. Na Samitu učestvuju guverneri NB Srbije Radovan Jelašić, CB Makedonije Petar Gošev, CB Albanije Ardian Fulani i viceguverner Centralne banke BiH Feriha Imamović, kaoi i veliki broj menadžera komercijalnih banaka i drugih finansijskih institucija, iz čitavog regiona.

Samit guvernera je otvoren za medije, stoga Vas pozivamo da propratite ovaj značajan događaj, koji se prvi put održava u regionu. Dobrodošli!


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 18.06.2009. godine

NAJAVA: Samit guvernera u Bečićima

Prvi samit guvernera i vodećih bankara regiona, pod nazivom "Mjere protiv globalne krize u finansijskom sektoru", biće održan u Bečićima, 19 - 20 juna. Samit je posvećen uticaju globalne finansijske krize na zemlje regiona, a govoriće se i o mogućim novim mjerama za ublažavanje posljedica krize. Cilj Samita je razvoj regionalnog dijaloga i unapređenje saradnje, ne samo između centralnih banaka, već i svih finansijskih institucija regiona.

Domaćin Samita je guverner Centralne banke Crne Gore Ljubiša Krgović, dok je organizator skupa, Ekonomist Media Group. Samit će okupiti zvučna imena iz čitavog regiona, u prvom redu guvernera Narodne banke Srbije Radovana Jelašića, guvernera Centralne banke Makedonije Petra Goševa, guvernera Centralne banke Albanije Ardiana Fulanija i viceguvernera Centralne banke BiH Ferihu Imamović. Na Samitu će učestvovati i veliki broj menadžera komercijalnih banaka i drugih finansijskih institucija, iz zemalja regiona.

Samit guvernera je otvoren za medije, stoga Vas pozivamo da propratite ovaj značajan događaj, koji se prvi put održava u regionu. Dobrodošli!


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
MINISTARSTVO FINANSIJA
Podgorica, 12.06.2009. godine

Crna Gora domaćin sastanka Konstituence MMF-a i Svjetske banke

Crna Gora je domaćin ovogodišnjeg sastanka Konstituence MMF-a i Svjetske banke, koji se od 14-16 juna, održava u Budvi.

Visoke zvanice, u prvom redu, potpredsjednika Vlade i ministra finansija Holandije, Votera Bosa, guvernera Centralne banke Holandije Nuta Velinka,  potpredsjenika Svjetske banke Šigea Kacua, direktora Evropskog dijela MMF-a Mareka Belku, i ostale visoke funkcionere MMF-a i Svjetske banke,  ministre finansija i guvernere centralnih banaka zemalja članica holandske Konstituence, pozdraviće premijer Crne Gore, g-din Milo Đukanović.
     
Organizatori i formalni domaćini skupa, su potpredsjednik Vlade i ministar finansija, dr Igor Lukšić i guverner Centralne banke, Ljubiša Krgović. Sastanak Konstituence je odlična prilika da se razmijene mišljenja o temema od zajedničkog interesa, podijele iskustva o  posljedicama  negativnih globalnih kretanja na ekonomije zemalja članica, a biće riječi i o svjetskoj ekonomiji, te prioritetima i strategijama MMF-a i Svjetske banke.

Naša zemlja je članica Svjetske banke i MMF-a od 18. januara, 2007. godine,  pri čemu je dr Igor Lukšić, guverner Crne Gore u članicama grupacije Svjetske banke, a guverner Centralne banke Ljubiša Krgović, je guverner u Međunarodnom monetarnom fondu. Crna Gora je članica holandske Konstituence, koja u MMF-u zastupa naše interese i u čijem se sastavu nalazi još 12 zemalja: Holandija, Jermenija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Izrael, Makedonija, Bugarska, Kipar, Gruzija, Moldavija, Rumunija i Ukrajina. Glasačka snaga Konstituence je 4,77%, što je od ukupno 24 grupe čini sedmom po snazi.

Nakon završetka radnog dijela sastanka u ponedeljak, 15. juna, u 17.30h, u suterenu hotela Splendid u sali Crnojevića, biće organizovana konferencija za medije na kojoj će govoriti potpredsjednik Vlade i ministar finansija Holandije Voter Bos, guverner Centralne banke Holandije Nut Velink,  potpredsjednik Vlade i ministar finansija, dr Igor Lukšić i guverner Centralne banke Crne Gore, Ljubiša Krgović.

Svi zainteresovani prestavnici medija za praćenje ovog događaja mogu se akreditovati u Vladinom birou za odnose sa javnošću najkasnije do ponedjeljka, 15. juna do 12h na tel: 020/ 242 566.  Za sve dodatne informacije možete se obratiti Radici Zeković na tel: 069/ 421 – 012 i Gordani Jovanović 067/ 392 – 423.

Dobrodošli!

 

Copyright 2007 © Centralna banka Crne Gore
Created by Božo Cvetkovski