Infinite Menus, Copyright 2006, OpenCube Inc. All Rights Reserved.
     Kursna lista
Referentni devizni kurs eura na dan:
31.10.2014.
Vrijednost jednog eura izražena
u drugoj valuti
   Napomena:
   Kursevi iz ove liste primjenjuju se
   od 00:00 sati 01.11.2014. godine.
    Download
    Arhiva kursne liste
    Kursna lista - kalendar
Get Adobe Flash player

Saopštenja 2010 - Oktobar

13.10.2010. godine - Saopštenje sa 41. sjednice Savjeta CBCG

07.10.2010. godine - Crnogorska delegacija učestvuje na Godišnjim sastancima  MMF-a i Svjetske banke

04.10.2010. godine - Saopštenje sa Sjednice Savjeta za finansijsku stabilnost


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 13.10.2010. godine

Saopštenje sa 41. sjednice Savjeta CBCG

Na posljednjoj 41. sjednici Savjeta CBCG u ovom sazivu održanoj 13.oktobra 2010. godine, kojom je predsjedavao Predsjednik Savjeta Ljubiša Krgović,  je usvojena radna studija o uticaju mjera  Centralne banke Crne Gore na bankarski sistem, redovni izvještaj - Izvještaj glavnog ekonomiste za drugi kvartal 2010. godine i novi izvještaj - Izvještaj o finansijskoj stabilnosti za drugi kvartal 2010. godine, publikaciju koja će se u budućnosti redovno objavljivati.

Studija: „Analiza uticaja mjera Centralne banke Crne Gore na bankarski sistem“ je pokazala da je CBCG preduzela sve mjere koje je imala na raspolaganju kako bi minimizirala uticaj globalne ekonomske krize na domaći bankarski sektor. Kao rezultat preduzetih mjera sačuvana je finansijska stabilnost uprkos činjenici da su mjere preduzimane u nepovoljnom regulatornom ambijentu i u trenucima pregrijavanje agregatne tražnje u sistemu.

Usvojen je Izvještaj glavnog ekonomiste za drugi kvartal 2010. godine u kojem su prezentovani tekući makroekonomski tokovi i analize koje su na bazi tih informacija urađene. U izvještaju je prezentovano da je u prva dva kvartala 2010. godine ostvaren pad ekonomske aktivnosti, ali u trećem kvartalu je ostvaren rast ekonomske aktivnosti. To znači da je nakon sedam uzastopnih kvartala u kojima je opadao BDP, došlo do rasta BDP-a. Ipak, ne treba olako zaključiti da su „svi problemi iza nas”, jer je realni sektor i dalje vrlo ranjiv.

Neizvjesno je i dalje prognozirati i donositi zaključke o oporavku ekonomije jer su još uvjek prisutni brojni rizici. Građevinarstvo je i dalje u dubokoj krizi, trgovina stagnira, a bankarski sektor opterećen brojnim kreditima koji kasne, neće moći da pruži podršku realnom sektoru, kakvu je pružao u godinama prije krize. I prerađivačka industrija i pored vidnih poboljšanja još uvijek je u zoni negativnih stopa. Isto tako, rast je u velikoj mjeri pokrenut pozitivnim kretanjima u oblasti energetike i turizma. Ostaje da se vidi da li će energetika moći i u poslednjem kvartalu da ostvari tako visok rast, kao i u prva tri kvartala. U trećem kvartalu turizam je „povukao” čitav niz delatnosti poput saobraćaja, telekomunikacija, prehrambene industrije, trgovine i dr. Ovakav stimulans od strane turizma neće biti prisutan u poslednjem kvartalu.

Savjet je usvojio Izvještaj o finansijskoj stabilnosti. U Izvještaju je konstatovano da su male i visoke otvorene ekonomije kao Crna Gora podložne prenošenju eksternih šokova. Konstatovano je da je oporavak na globalnom nivou započet, ali je on u velikoj mjeri neravnomjeran i sporiji je kod onih regiona koji su od značaja za Crnu Goru. U ovoj godini može se očekivati kretanje crnogorskog  BDP-a u rasponu od  -0,5% do 1,5%.  U izvještaju je zaključeno da bi ekonomski rast djelovao pozitivno na finansijsku stabilnost, a eventualno produžavanje recesije bi bio ozbiljan rizik, naročito za bankarski sistem.

Negativne tendencije na tržištu nekretnina su i dalje prisutne i one otežavaju položaj građevinskog sektora, što se manifestuje u daljem padu aktivnosti ovog sektora i neredovnom izmirivanju obaveza prema bankarskom sektoru. Stopa inflacije je niska i ona ne predstavlja prijetnju za finansijsku stabilnost.

 Iako je spoljnotrgovinska neravnoteža smanjena, ona nije rezultat poboljšane konkurentnosti crnogorske privrede, već smanjenog nivoa aktivnosti u prvoj polovini godine pod uticajem krize. Deficit tekućeg računa platnog bilansa je finansiran kroz kapitalne tokove, tako da Crnoj Gori ne prijeti platnobilansna kriza. Budžetski deficit će ove godine najvjerovatnije iznositi oko 4,5% BDP-a. Iako se Crna Gora nalazi u zoni umjereno zaduženih zemalja prisutna je tendencija rasta javnog duga. Rizici su u manjoj mjeri izraženi u kratkom roku, a mnogo su izraženiji u srednjoročnom i dugoročnom periodu.

Efekti i negativne posljedice globalne finansijske i ekonomske krize u prethodne dvije godine odrazili su se ozbiljno i u velikoj mjeri na finansijski sistem u Crnoj Gori. Ipak, konstatovano je da je u 2010. godini došlo do konsolidacije stanja u bankarskom sistemu. Produžen uticaj recesije doprinio je povećanju kredita koji kasne i nekvalitetnih kredita tokom 2009. i u 2010. godini. Govoreći o rizicima u crnogorskom bankarskom sistemu, kreditni rizik apsolutno dominira nad ostalim tipovima rizika. U određenoj mjeri je prisutan i rizik likvidnosti, ali samo u slučaju ekstremnih šokova mogao bi se pojaviti rizik likvidnosti kod određenog broja banaka. Ukupni nivo tržišnog rizika je trenutno nizak. Zabrinjava visok procenat neizmirivanja obaveza klijenata  prema bankama, što u narednom periodu može uvećati gubitak na štetu kapitala banaka. Ohrabrujuće je što se jedan broj banaka dokapitalizovao u prvoj polovini ove godine. U izvještaju je na kraju konstatovano su i dalje prisutni određeni rizici po finansijsku stabilnost i ukupan nivo rizika je ocijenjen umjerenim.


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
MINISTARSTVO FINANSIJA
Podgorica, 07.10.2010. godine

Crnogorska delegacija učestvuje na Godišnjim sastancima  MMF-a i Svjetske banke

Potpredsjednik Vlade i ministar finansija, dr Igor Lukšić, i predsjednik Savjeta Centralne Banke, Ljubiša Krgović, sa saradnicima, učestvovaće na Godišnjim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke i sastanku holandske konstitunnce, koji se od 8. do 11. oktobra održavaju u Vašingtonu. 

Predstavnici Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda sastaju se svake godine, u cilju analiziranja rada svojih institucija. U okviru Godišnjih i Proljećnih sastanaka, guverneri zemalja članica MMF-a i Svjetske banke razmatraju aktuelna međunarodna ekonomska, fiskalna i monetarna pitanja. Zbog velikog broja učesnika, u okviru sastanaka, održava se i niz seminara i manjih sastanaka, kako bi se omogućio dijalog između privatnog sektora, vlada zemalja učesnica i predstavnika Svjetske banke i MMF-a.

Godišnji sastanci biće prilika da se predstavnici MMF-a i Svjetske banke upoznaju sa aktuelnom situacijom u finansijskom i realnom sektoru, aktuelnom fiskalnom politikom, planovima za 2011. godinu, strukturnim reformama i aktivnostima na unapređenja poslovnog ambijenta, kao i drugim temama od značaja za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, na sastancima će biti razgovarano i o novoj trogodišnjoj Strategiji saradnje Crne Gore i Svjetske banke, kojom će biti definisane oblasti i projekti koji će biti zajednički realizovani u narednom periodu. U tom smislu, biće predstavljeni i prvi koraci crnogorskih institucija u pogledu definisanja projekata koji će biti predloženi Svjetskoj banci. Među tim projektima su projekti  saniranje industrijskog otpada – tzv. hot spots, unapređenja visokog obrazovanja u Crnoj Gori koji bi bio relizovan u sklopu strukturnih reformi u oblasti obrazovanja. 

Planirani su i bilateralni sastanci sa najvišim zvaničnicima Svjetske banke i MMF-a i drugim međunarodnim finansijskim institucijama.


CENTRALNA BANKA CRNE GORE
Podgorica, 04.10.2010. godine

Saopštenje sa Sjednice Savjeta za finansijsku stabilnost

Održana je prva konstitutivna sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost. Sjednicom je predsjedavao Ljubiša Krgović, predsjednik Savjeta CBCG, a prisutni su bili i članovi Savjeta, g-din Igor Lukšić, potpredsjednik Vlade i ministar finansija, g-din Vladimir Kavarić, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osuguranja.

Na sjednici je usvojen poslovnik o radu Savjeta za finansijsku stabilnost. Takođe, su dogovorene konkretne aktivnosti na daljem radu na usvajanju Nacionalnog plana za upravljanje krizom na nivou cjelokupnog finansijskog sistema i postignut je dogovor o načinu razmjene podataka i dostavljanja informacija Savjetu za finansijsku stabilnost.

Savjetu je prezentovan Izvještaj o finansijskoj stabilnosti, koji je pripremila CBCG. U Izvještaju je konstatovano da su male i visoke otvorene ekonomije kao Crna Gora podložne prenošenju eksternih šokova. Konstatovano je da je oporavak na globalnom nivou započet, ali je on u velikoj mjeri neravnomjeran i sporiji je kod onih regiona koji su od značaja za Crnu Goru. U ovoj godini može se očekivati kretanje crnogorskog  BDP-a u rasponu od  -0,5% do 1,5%.  U izvještaju je zaključeno da bi Ekonomski rast djelovao pozitivno na finansijsku stabilnost, a eventualno produžavanje recesije bi bio ozbiljan rizik, naročito za bankarski sistem.

Negativne tendencije na tržištu nekretnina su i dalje prisutne i one otežavaju položaj građevinskog sektora, što se manifestuje u daljem padu aktivnosti ovog sektora i neredovnom izmirivanju obaveza prema bankarskom sektoru.

Stopa inflacije je niska i ona ne predstavlja prijetnju za finansijsku stabilnost. Iako je spoljnotrgovinska neravnoteža smanjena, ona nije rezultat poboljšane konkurentnosti crnogorske privrede, već smanjenog nivoa aktivnosti u prvoj polovini godine pod uticajem krize. Deficit tekućeg računa platnog bilansa je finansiran kroz kapitalne tokove, tako da Crnoj Gori ne prijeti platnobilansna kriza. Potencijalni rizici u srednjoročnom periodu, koji bi mogli negativno uticati na kretanja deficita tekućeg računa su pogoršanje uslova u aluminijumskoj industriji (KAP-u), kao i eventualna nepredviđena negativna kretanja u oblasti turizma.

Budžetski deficit će ove godine najvjerovatnije iznositi oko 4,5% BDP-a. Iako se Crna Gora nalazi u zoni umjereno zaduženih zemalja prisutna je tendencija rasta javnog duga. Rizici su u manjoj mjeri izraženi u kratkom roku, a mnogo su izraženiji u srednjoročnom i dugoročnom periodu. Svi ovi pokazatelji upućuju na zaključak da je neophodno sprovesti dalje fiskalno prilagođavanje i obezbijediti uravnoteženi budžet u 2012. godini.
Efekti i negativne posljedice globalne finansijske i ekonomske krize u prethodne dvije godine odrazili su se ozbiljno i u velikoj mjeri na finansijski sistem u Crnoj Gori. Ipak, konstatovano je da je u 2010. godini došlo do konsolidacije stanja u bankarskom sistemu. Produžen uticaj recesije doprinio je povećanju kredita koji kasne i nekvalitetnih kredita tokom 2009. i u 2010. godini. Do kraja II kvartala 2010. godine udio  kredita koji kasne i nekvalitetnih kredita se  više nego utrostručio u odnosu na njihove vrijednosti prije krize, ali je od jula prisutna tendencija postepenog opadanja. Govoreći o rizicima u crnogorskom bankarskom sistemu, kreditni rizik apsolutno dominira nad ostalim tipovima rizika. U određenoj mjeri je prisutan i rizik likvidnosti, ali samo u slučaju ekstremnih šokova mogao bi se pojaviti rizik likvidnosti kod određenog broja banaka. Ukupni nivo tržišnog rizika je trenutno nizak. Zabrinjava visok procenat neizmirivanja obaveza klijenata  prema bankama, što u narednom periodu može uvećati gubitak na štetu kapitala banaka. Ohrabrujuće je što se jedan broj banaka dokapitalizovao u prvoj polovini ove godine.

Dešavanja na tržištu kapitala su i dalje prisutna i ogledaju se u stalnom padu vrijednosti indeksa, ali ona direktno još uvjek nemaju veliki uticaj na finansijsku stabilnost, međutim indirektno ova dešavanja utiču na nivo bogatstva privrede i stanovništva, pa na taj način i na finansijsku stabilnost.

Tržište osiguranja je mali, ali rastući segment crnogorske privrede. Iako je prisutan gubitak tokom 2008. i 2009. godine koji je pored usporavanja rasta uslovljen i promjenom politike tehničkih rezervi i rastom bruto premije,  iz ovog sektora u ovom trenutku nema prijetnji za ugrožavanje finansijske stabilnosti. U okviru ovog segmenta  preporučeno je dalja implementacija međunarodnih standarda u oblasti solventnosti.

Savjet za finansijsku stabilnost je podržao napore Ministarstva finansija i Fonda za zaštitu depozita prema kreditnoj liniji Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 30 miliona eura koja će biti korišćena u jačanju finansijskog kapaciteta Fonda da dgovori na potencijalne rizike u bankarskom sektoru.

Na kraju je konstatovano su i dalje prisutni određeni rizici po finansijsku stabilnost i ukupan nivo rizika je ocijenjen umjerenim.

 

 

Copyright 2007 © Centralna banka Crne Gore
Created by Božo Cvetkovski