|
Rezime Izvještaja guvernera - mart 2012
Ažurirano: 08.06.2012. godine
U Izvještaju Guvernera za mart 2012. godine konstatovano je da su aktivnosti Centralne banke realizovane u skladu sa planiranim obavezama utvrđenim Programom rada Centralne banke za 2012. godinu. Procjena rasta BDP-a CBCG usaglašena sa Ministarstvom finansija iznosi između 2,5% i 3% za 2011. godinu..
Cijene su u martu 2012. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježile rast od 0,4%, dok je godišnja stopa inflacije u martu iznosila 2,7%. Prosječan rast cijena (prva tri mjeseca 2012. godine u odnosu na isti period prethodne godine) iznosio je 3,7%.
Industrijska proizvodnja je u prva tri mjeseca 2012. godine zabilježila pad od 14,7% u odnosu na isti period prethodne godine, zbog pada proizvodnje u sektoru snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom. Rast je zabilježen u sektoru vađenja ruda i kamena i prerađivačkoj industriji.
Broj dolazaka turista u prva tri mjeseca 2012. godine povećao se za 0,4%, dok se broj noćenja povećao za 7% u odnosu na isti period prethodne godine. Prema podacima Monstata, većina vidova saobraćaja je ostvarila pad u prva tri mjeseca 2012. godine u odnosu na isti period 2011. godine. Prevoz robe je smanjen u vazdušnom, željezničkom i drumskom saobraćaju. Kod prevoza putnika došlo je do povećanja u drumskom saobraćaju, dok je u željezničkom i vazdušnom saobraćaju smanjen prevoz putnika. Pad saobraćaja je bio očekivan imajući u vidu vremenske nepogode u februaru. Prema preliminarnim podacima Monstata, građevinarstvo je zabilježilo pad od 2,4% u prvom kvartalu 2012. godini u odnosu na prvi kvartal 2011. godine, mjereno efektivnim časovima rada. Promet robe u trgovini na malo (u tekućim cijenama) je, prema podacima Monstata, u prva tri mjeseca 2012. godine ostvario rast od 18,8% u odnosu na isti period prethodne godine. Šumarstvo je u prva tri mjeseca 2012. ostvarilo pad proizvodnje od 95,5% u odnosu na isti period prethodne godine, zbog vremenskih nepogoda i nemogućnosti vršenja sječe u državnim šumama.
Broj zaposlenih u martu je iznosio 162.569, što predstavlja rast od 2,3% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a u odnosu na prethodni mjesec rast od 0,3%. Broj nezaposlenih lica u Crnoj Gori je u martu 2012. godine iznosio 31.562 što predstavlja rast od 0,2% u odnosu na prethodni mjesec, a pad od 3,6% u odnosu na mart 2011. godine.
Na kraju marta 2012. godine od od 58.218 pravnih i fizičkih lica koji obavljaju djelatnost, njih 15.530 ili 26,7% je bilo u blokadi. U poređenju sa prethodnim mjesecom došlo je do povećanja broja blokiranih pravnih i fizičkih lica za 0,2%, dok je u odnosu na decembar 2011. godine zabilježeno povećanje od 2,3%. Ukupan iznos duga po osnovu koga je izvršeno blokiranje računa iznosi 394,9 miliona eura, što predstavlja rast od 2,6% u odnosu na prethodni mjesec, a 4,6% u odnosu na decembar 2011. godine. Koncentracija duga je bila relativno velika, jer je 10 najvećih dužnika (0,07% ukupno evidentiranih dužnika), učestvovalo sa čak 21,38% u ukupnom dugu, po osnovu koga je izvršeno blokiranje računa. Takođe, 50 najvećih dužnika (0,33% ukupno evidentiranih dužnika) učestvovalo je sa 43,26% u ukupnom dugu po osnovu koga je izvršeno blokiranje računa.
Kapital banaka je u martu 2012. godine smanjen za 0,6% u odnosu na decembar 2011. godine. Likvidna aktiva je u martu iznosila 502,1 milion eura i bila je niža za 10,3% u odnosu na decembar 2011. godine. Bilansna suma banaka je smanjena za 1,9% u odnosu na kraj prethodne godine. Depoziti u bankama su u martu zabilježili pad u odnosu na decembar 2011. godine za 1,3%. Krediti su u martu 2012. godine iznosili 1.963,9 miliona eura, bilježeći povećanje za 0,4% u odnosu na decembar 2011. godine. U martu tekuće godine je došlo do rasta kredita koji kasne sa naplatom za 39,9% u odnosu na decembar prethodne godine. Nekvalitetni krediti su se u martu smanjili za 1,5% u odnosu na decembar 2011. godine.
Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa u martu 2012. godine je iznosila 9,64%, što predstavlja pad od 0,09 procentnih poena u odnosu na decembar 2011. godine. Prosječna ponderisana pasivna kamatna stopa je iznosila 3,14% u martu 2012. godine i ostvarila je rast od 0,11 p.p. u odnosu na decembar 2011. godine.
Na kraju marta 2012. godine obavezna rezerva banaka iznosila je 169,6 miliona eura, što je za 0,1 miliona eura ili 0,1% više nego u prethodnom mjesecu. Od ukupnog iznosa izdvojene obavezne rezerve, na računu obavezne rezerve u zemlji izdvojeno je 69,1%, u državnim zapisima 23,7%, a na računu Centralne banke u inostranstvu 7,1%. U martu su sve banke iskoristile mogućnost izdvajanja dijela obavezne rezerve u obliku državnih zapisa.
Na kraju marta 2012. godine, prema preliminarnim podacima, bruto premija osiguranja iznosila je 6,8 miliona eura. U njenoj strukturi i dalje dominiraju premije neživotnog osiguranja (88,4%) dok se ostatak odnosi na fakturisane premije životnog osiguranja (11,6%).
U martu 2012. godine ostvaren je mjesečni rast prometa na tržištu kapitala. Zabilježen je neznatan rast i indeksa Monex20 u odnosu na prethodni mjesec.
Prema procjeni Ministarstva finansija, u martu 2012. godine, fiskalni deficit Crne Gore iznosio je 1,4 miliona eura, dok je u martu 2011. godine ostvaren deficit u iznosu od 10,7 miliona eura. Deficit budžeta, za prva tri mjeseca 2012. godine, iznosio je 55,7 miliona eura, odnosno 1,6% procijenjenog BDP-a. Izvorni prihodi budžeta Crne Gore iznosili su 76,2 miliona eura ili 2,2% BDP-a, što je u odnosu na plan za mart niže za 19,7%. U odnosu na ostvarenje izvornih prihoda u martu 2011. godine, ostvareno je smanjenje od 15%. Izdaci budžeta iznosili su 77,6 miliona eura ili 2,3% BDP-a, što je za 25,2% manje u odnosu na plan za mart 2012. godine, a 22,7% manje u odnosu na ostvarenje izdataka u martu 2011. godine. U martu kapitalni budžet iznosio je 1,3 miliona eura.
Javni dug Crne Gore, na kraju marta 2012. godine, iznosio je 1.534,8 miliona eura ili 45,1% BDP-a. Od toga, na unutrašnji dug se odnosilo 426,5 miliona eura ili 12,5% BDP-a, a na spoljni dug 1.108,3 miliona eura ili 32,6% BDP-a.
Prema preliminarnim podacima, u prvom kvartalu 2012. godine deficit tekućeg računa bio je veći za 15,9% u odnosu na isti period 2011. godine i iznosio je 216,7 miliona eura. Povećanje spoljnotrgovinskog deficita, kao posljedica manjeg izvoza roba i povećanja uvoza, je faktor koji je u značajnoj mjeri uticao na povećanje deficita tekućeg računa. Prema preliminarnim podacima Monstata, spoljnotrgovinski deficit je iznosio 291,6 miliona eura i za 20,6% je veći nego u prethodnoj godini. Prema preliminarnim podacima, neto priliv stranih direktnih investicija u prvom kvartalu 2012. godine iznosio je 54 miliona eura i za 53,5% je manji nego u istom periodu 2011. godine. Ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 83,7 miliona eura, dok je istovremeno ostvaren odliv u iznosu od 29,7 miliona eura. Od ukupnog priliva, vlasnička ulaganja su iznosila 63,8 miliona eura, dok je priliv u formi interkompanijskog duga iznosio 19,8 miliona eura i manji je za 41,8% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. U strukturi vlasničkih ulaganja, investicije u preduzeća i banke čine 24,8% ukupnog priliva, a ulaganja u nekretnine 51,4%. Priliv novčanih sredstava po osnovu povlačenja sredstava rezidenata investiranih u inostranstvu iznosio je 59,9 hiljada eura.
U Izvještaju su sublimirane realizovane ključne aktivnosti svih organizacionih jedinica u sastavu Centralne banke, a koje su bile u funkciji sprovođenja Politike Centralne banke u martu 2012. godine.
U cilju podsticanja i očuvanja zdravog bankarskog sistema, kontinuirano je nadgledano i analizirano stanje u bankarskom sistemu Crne Gore.
Upravljanje međunarodnim rezervama vršeno je na principima likvidnosti i sigurnosti, a uspješno su izvršene i aktivnosti u vezi sa ulogom Centralne banke kao fiskalnog agenta.
Banke u martu nijesu koristile sredstva obavezne rezerve za likvidnost. Raspoloživost RTGS i DNS sistema u martu iznosila je 100%. Uredno i blagovremeno su snabdijevane banke i drugi klijenti CBCG novčanicama i kovanim novcem u odgovarajućoj apoenskoj strukturi u eurima.
Pripremljeni su izvještaji koji su utvrđeni kao zakonska obaveza izvještavanja CBCG prema Skupštini Crne Gore i to: Godišnji izvještaj o radu Centralne banke Crne Gore u 2011. godini, Izvještaj o stabilnosti finansijskog sistema za 2011. godinu, Izvještaj o stabilnosti cijena za 2011. godinu.
U okviru pitanja vezanih za ispunjenje obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj Uniji:
-
Pripremljen je Prilog za godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za period od 1. septembra 2011. godine do 1. maja 2012. godine (pregled stanja na 31.03.2012.).
-
Date su primjedbe na Izvještaj ECB (Financial stability challenges in EU acceding candidate countries) u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru (Poglavlje A4).
-
Održani su sastanci sa predstavnicima Evropske komisije.
-
Održani su sastanci sa predstavnicima ECB.
-
Ostvareno je učešće na sastanku Pododbora za trgovinu, industriju, carine, oporezivanje i saradnju sa drugim zemljama kandidatima.
-
Održan je sastanak sa predstavnicima Evropskog fonda za Jugoistočnu Evropu (EFSA), radi sagledavanja moguće pomoći Kreditnog registra, u projektu daljeg kreditiranja malih i srednjih preduzeća od strane ovog fonda.
-
Pripremljeni su odgovori na Upitnik MONEYVAL-a, vezano za tipologije pranja novca u oblasti trgovine. Ostvareno je učešće na Plenarnom zasijedanju MONEYVAL-a u Strazburu, radi odbrane Drugog Izvještaja o progresu za 3. krug evaluacije Crne Gore iz oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma u dijelu koji se odnosio na Centralnu banku Crne Gore.
-
Ostvareno je učešće na seminaru „Metodologija izvještavanja u procesu pristupanja Evropskoj uniji“, koji je organizovalo Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori.
U okviru aktivnosti Guvernera na planu međunarodne saradnje, u martu je održan završni sastanak sa predstavnicima misije Međunarodnog monetarnog fonda, kao i sa ambasadorom Ruske Federacije, a ostvareno je i učešće u radu radionice Evropske banke za obnovu i razvoj „Operativni aspekti bankarske regulative i restrukturiranja“, održanoj u Londonu.
|